Šarh tahdib al-mantiq wa l-kalam

العنوان Šarh tahdib al-mantiq wa l-kalam
المؤلف abu l-Fath, Mir ibn Salih, Mustafa
تاريخ النشر: 1773
النوع kitap
اللغة العربية
رقمي نعم
مخطوط لا
المكتبة: فيدرا - Univerzitet u Beogradu
رقم السجل o-981
التاريخ 2012-03-15T09:01:41.764Z
نص عينة U oblasti formalne logičke analize islamski filozofi su razradili teoriju pojmova, premisa i silogizama onako kako ju je Aristotel formulisao u delima: Kategorije, O tumačenju i Analitici prvoj. Oni su, u duhu Aristotela, smatrali silogizam formom na koju se može svesti sva racionalna argumentacija i teoriju o silogizmu su smatrali žižom logike. Najveći broj glavnih islamskih aristotelovaca je čak i poetiku, u određenom smislu, smatrao silogističkim umećem. Pošto su logiku doživljavali instrumentom ili sredstvom kojim se stiče znanje, logika je u islamskom svetu podrazumevala i opštu teoriju argumentacije koja je bila koncentrisana na epistemološke ciljeve. Taj element islamske logike je bio baziran na teoriji dokaza koja se nalazi u Aristotelovoj Analitici drugoj pošto se dokaz smatrao konačnim ciljem za kojim traga logika. Godina izdavanja: 1773.
Lisans Ovo delo je licencirano pod uslovima licenceCreative Commons CC BY 2.0 AT - Creative Commons Autorstvo 2.0 Austria License. http://creativecommons.org/licenses/by/2.0/at/legalcode
عرض في المصدر فيدرا - Univerzitet u Beogradu فيدرا - Univerzitet u Beogradu - محرك بحث المخطوطات العثمانية
فيدرا - Univerzitet u Beogradu - محرك بحث المخطوطات العثمانية فيدرا - Univerzitet u Beogradu

Šarh tahdib al-mantiq wa l-kalam

المؤلف abu l-Fath, Mir ibn Salih, Mustafa
تاريخ النشر 1773
النوع kitap
اللغة العربية
رقمي نعم
مخطوط لا
المكتبة فيدرا - Univerzitet u Beogradu
رقم السجل o-981
التاريخ 2012-03-15T09:01:41.764Z
نص عينة U oblasti formalne logičke analize islamski filozofi su razradili teoriju pojmova, premisa i silogizama onako kako ju je Aristotel formulisao u delima: Kategorije, O tumačenju i Analitici prvoj. Oni su, u duhu Aristotela, smatrali silogizam formom na koju se može svesti sva racionalna argumentacija i teoriju o silogizmu su smatrali žižom logike. Najveći broj glavnih islamskih aristotelovaca je čak i poetiku, u određenom smislu, smatrao silogističkim umećem. Pošto su logiku doživljavali instrumentom ili sredstvom kojim se stiče znanje, logika je u islamskom svetu podrazumevala i opštu teoriju argumentacije koja je bila koncentrisana na epistemološke ciljeve. Taj element islamske logike je bio baziran na teoriji dokaza koja se nalazi u Aristotelovoj Analitici drugoj pošto se dokaz smatrao konačnim ciljem za kojim traga logika. Godina izdavanja: 1773.
Lisans Ovo delo je licencirano pod uslovima licenceCreative Commons CC BY 2.0 AT - Creative Commons Autorstvo 2.0 Austria License. http://creativecommons.org/licenses/by/2.0/at/legalcode
فيدرا - Univerzitet u Beogradu - محرك بحث المخطوطات العثمانية
فيدرا - Univerzitet u Beogradu يتم إعادة توجيهك...

يرجى الانتظار