Author
al-Ḫādimî, Abū Sa‘īd Muḥammad - author
Publication Date
1172
Subject
Sufism
Type
Other
Language
Arabic
Digital
Yes
Manuscript
No
Library
Pompeu Fabra University Library
Record ID
cdi_europeana_collections_9200126_A6F0A94A02FA4785592BE84B26261B5F9A478D5E
Library Location
Available Online
Date
1172
Sample Text
Place of accomplishment: Al-Ḫādim Mesto završetka dela: Hadim Original paper covers with leather over edges, linen binding. Neskhi script, black ink, marks in the text written with black and red ink. Interlinear and marginal notes written with black ink. Originalne korice od slepljenih listova hartije, pojačane kožom na rubovima. Platneni povez. Neshi. Rukopis je pisan crnim tušem. Beleške između redova i na marginama zapisane su crnim tušem. The spread of Sufism has been considered a definitive factor in the spread of Islam, and in the creation of integrally Islamic cultures, especially in Africa and Asia. Recent academic work on these topics has focused on the role of Sufism in creating and propagating the culture of the Ottoman world, and in resisting European imperialism in North Africa and South Asia. Between the 13th and 16th centuries CE, Sufism produced a flourishing intellectual culture throughout the Islamic world, a "Golden Age" whose physical artifacts are still present. In many places, a lodge (known variously as a zaouia, khanqah, or tekke) would be endowed through a pious foundation in perpetuity (waqf) to provide a gathering place for Sufi adepts, as well as lodging for itinerant seekers of knowledge. Širenje sufizma se smatra odsudnim faktorom u širenju islama i stvaranju jedinstvenih islamskih kultura, naročito u Africi i Aziji. Nedavna akadŽmska istraživanja o tom pitanju su bila usmerena na ulogu sufizma u stvaranju i širenju kulture osmanskog sveta i otporu evropskom imperijalizmu u severnoj Africi i južnoj Aziji. Između 13. i 16. veka nove ere, sufizam je proizveo plodnu intelektualnu kulturu po čitavom islamskom svetu, zlatno doba čiji fizički artefakti i dalje postoje. U mnogim mestima će skloništa (poznata kao zavija, hanka ili tekija) zauvek biti oplemenjena pobožnim domovima (vakuf) kako bi se obezbedilo mesto okupljanja za sledbenike sufizma, kao i smeštaj za lutajuće tragaoce za znanjem.
Kaynak
Europeana Collections